AJB DOC 2018 ONLINE

Najbolji dokumentarni filmovi, osim na Festivalu, prikazani su i u televizijskom programu Al Jazeere Balkans, a uz opciju geoblokiranja dostupni su i online klikom na naziv dokumentarca.

AJB DOC 2018 ONLINE

Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans gledaocima je u 2018. predstavio 23 dokumentarna filma vrhunske produkcije i raznovrsnih aktuelnih tema, od priče o pojedincu koji se priključuje terorističkoj grupi Al-Shabab, a zatim bježi od iste, preko odrastanja u ratnoj Siriji i ograničenom djetinjstvu do ropstva u evropskim zemljama i uplitanju sistema u sve pore života pa i odgoj djece u Norveškoj. Osim teških priča gledaoci su mogli pratiti i kontroverzna  dešavanja u srpskoj mafiji koja baštini Arkanovo naslijeđe, tihi svijet gluhonijemih parova, kao i rad menadžera koji se bori protiv zaostalih vjetrenjača komunističkog sistema...

Ipak, bilo je i ostvarenja o snazi pojedinca koji mijenja svoj i svijet oko sebe, pa je tako prikazana emotivna priča o Anti koji je jedini učenik u svojoj školi, ona o "Titanu s Mljeta", čovjeku koji je sa suprugom prokopao stijenu dugu 96 metara, te mladima koji su odlučni pronaći uspjeh i sreću ma gdje da se nalazili.

Najbolje od ovih priča, osim na Festivalu, prikazane su i u televizijskom programu Al Jazeere Balkans, a uz opciju geoblokiranja neki će biti dostupni i online za područje Balkana. Ova lista bit će periodično ažurirana.

 TAKMIČARSKA SELEKCIJA

Ovo je vrhunac svake izbjegličke priče koja bi trebala završiti priznanjem statusa azila i smještajem u Njemačkoj: direktan razgovor s nadležnim službenikom u podružnici Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF). Tražilac azila i službenik sastaju se samo jednom. Azilanti moraju dati vjerodostojan dokaz da su bili žrtve progona u zemljama porijekla. Osoblje BAMF-a odlučuje o tome ko ostaje, a ko ne, oslanjajući se na zakon, zdrav razum i vlastitu savjest.
 
Ovo je prvi put da nam službenici BAMF-a, zaduženi za postupke azila, daju uvid u njihov svakodnevni posao, ali i prilika gledaocima da svjedoče razgovorima za azil, koji se inače odvijaju iza zatvorenih vrata. Svoj posao rade usred mnoštva medijskih priča o masovnim migracijama i žučnih rasprava o propusnosti granica. Moraju raspoznati istinite od lažnih tvrdnji i odlučiti ko ima pravo ostati u Njemačkoj iz humanitarnih razloga.
 
Preživjela iz logora Aušvic Eva Mozes Kor 2014. godine simbolično usvaja Rainera Hoessa, unuka komandanta u tom logoru. Njih dvoje, uz specifična životna iskustva, ujedinjuju se u borbi protiv neonacizma, antisemitizma, rasizma i ksenofobije u današnjem svijetu. Rainer Hoess prekida odnose s porodicom i napušta dom kao 15-godišnjak, nakon što  saznaje da je njegov djed Rudolf Hoess odgovoran za istrebljenje dva i po miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Nakon što je u 39. godini preživio težak srčani udar, Rainer je shvatio da se mora suočiti s mračnim porodičnim naslijeđem, ali i strahotama holokausta. Eva Mozes Kor objašnjava svoj odnos s Rainerom riječima: „Činjenica da je on unuk Rudolfa Hoessa za mene predstavlja sjajnu osvetu! Hoess ne može uživati u svom unuku, ali ja mogu.“
 
Nakon 25 godina provedenih u Francuskoj, Bojina se vraća u Bugarsku s kamerom u ruci uz vrtoglavu sumnju: šta ako je moja porodica sarađivala s Tajnom policijom komunističkog režima? I šta ako su bili dio "crvenog smeća", za koje demonstranti na ulicama žele da nestane? Odlučuje to istražiti i snimati, stalno, spremna na sve. Njena avantura se transformira u tragikomičnu odiseju, mješavinu špijunskog i porodičnog filma.
 
Bivša fabrika Lade, izgrađena u ruskom gradu Toljatiju 1970-ih, trebala je pokazati zapadnom svijetu čudo sovjetskog napretka. Savršena utopija u koju se niko nije usudio sumnjati. Više od četiri decenije kasnije ta fabrika gubi milijarde rubalja svake godine dok se polako raspada, a niko se ne usuđuje dirnuti je. Angažiran je jedan uspješni švedski menadžer kako bi u umiruću fabriku uveo čudo kapitalističkog poslovnog modela. Bo Inge Andersson, bivši vojnik, koji je već "oživio" jednog ruskog proizvođača automobila, dolazi u Toljati sa svojim malim timom i velikim ciljem: postati prvi stranac na čelu te kompanije. I niko mu se ne usuđuje suprotstaviti. Još ne. I dok počinje njegova borba za budućnost fabrike, svijet oko njega polako se razotkriva.
 
Ovaj sovjetski san, koji je bio "veći od života", za sobom je ostavio samo prazna ljetovališta i provincijske vojne parade. Stanovnike Toljatija ne zanimaju veliki planovi elite, oni se fokusiraju samo na svakodnevno preživljavanje. Šta će uraditi sad kad se njihov svijet okreće naopačke?
 
SELEKCIJA LAST MINUTE CINEMA

Dok ljevičarska ideja Karla Marxa postaje popularna širom svijeta, zemlju bivšeg socijalističkog bloka razdiru komunistički aparatčici i doušnici. Dvadeset šest godina nakon pada komunizma mlada Bugarka otvara djedove spise iz Tajne službe kako bi razotkrila prošlost i pronašla odgovor na važno pitanje: zašto je socijalistička ideja u praksi neslavno propala? U polumističnom dijalogu s pokojnim djedom obnavlja kolektivno pamćenje dviju potpuno različitih generacija.
 
Dragoslava ima četiri televizora, troje unučadi, dvije najbolje drugarice i muža s kojim se otima za daljinski upravljač. Živjela je u pet zemalja, a da se nije pomjerila iz svog stana u pograničnoj varošici. Mediji i politika uvukli su se u porodičnu intimu, dok ona s humorom i čvrstinom promišlja o tome. Umjesto bajki, za djecu izmišlja priče iz stvarnog života i ne gubi nadu u bolju budućnost. Od jutra, kada se probudimo, svaki naš gest je čin odgovornosti kojim počinje promjena svijeta.
 
Avioni, tenkovi, bombe, automatkse puške, mediji i propaganda bili su glavna oružja Domovinskog rata. Ioak, najglasnije su bile pjesme. Jedni su ih koristili kako bi opisali užas koji ih je snašao, a drugi kako bi dokazali poltičku lojalnost. Nacionalna televizija smatrala je muziku važnim oblikom političke borbe, pa su je naručivali, finansirali, snimali i intenzivno emitovali. Čak i dvadetes godina nakon Domovinskog rata, ona i dalje privlači pažnju i izaziva emocije.
 
Spomenici svjedoče o ljudima i vremenu u kojem su nastali. No, i uništeni, svjedoče o ljudima i vremenu u kojem su nestali. Iz spomenika se iščitava historija čovjeka i društva u kojem živi. Od 1945. do 1990. izgrađene su hiljade spomenika narodnooslobodilačkoj borbi po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi od njih imali su vrlo visoku umjetničku vrijednost. U Hrvatskoj je od 1990-ih srušena i devastirana polovina njih, otprilike 3.000. 
 
Film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje historije i vrijedne umjetnosti.
 
Može li se ratni zločinac pomiriti s prošlošću? Kako se vratiti normalnom životu nakon što ste osuđeni za djelo koje je na popisu najgorih – zločin protiv čovječnosti? Esad Landžo je godinama bezuspješno tražio odgovore na ova pitanja. Odlučio je pokušati još jednom. 
 
U jesen 2015. godine, gotovo 25 godina nakon početka rata, Esad se vraća kući i na mjesto svog zločina u Bosni. Shvata da mu je to putovanje posljednja prilika da se oslobodi svojih demona i pronađe mir. Mora tražiti oprost od onih koje je izdao i najviše povrijedio, ali i od sebe samoga. Bez oprosta se nikad neće moći vratiti normalnom životu. Za razliku od mnogih drugih ratnih zločinaca, Esad priznaje da nikad nije bio prisiljen počiniti te zločine, a opet ih je izvršio. Svjestan je da se mora suočiti s boli preživjelih i nada se da će im uspjeti pomoći da nastave sa životom. U filmu upoznajemo Esadovu porodicu, žrtve i njihovu rodbinu.
 
 
SELEKCIJA AJB PRIKAZUJE
 
 Anto ima deset godina, četvrti je razred i pohađa osnovnu školu u selu Oćevija kod Vareša. Bez mobitela i interneta. Jedino je dijete tog uzrasta u selu. Anto ima i sestru koja će tek najesen krenuti u prvi razred. Sretan je zbog toga, jer više neće biti jedini učenik u školi. Osim toga, škola više neće živjeti radi jednog učenika niti će neko u Oćeviju doći tragom priče o školi u podnožju Zvijezde koju pohađa samo jedno dijete.
 
Dokumentarni film Nestajanje govori o ljudskom dostojanstvu, (ne)pravdi i potrazi za osnovnim ljudskim pravima. U filmu su prikazane tri mlade visokoobrazovane osobe iz Bosne i Hercegovine koje su, iako različitih prošlosti, danas na istom putu. On ih vodi daleko od zemlje u kojoj su rođeni i koja im nije pružila šansu da se u njoj ostvare kao ljudi. 
 
Ova priča slavi čovjeka, čuvajući od zaborava fragmente prošlog vremena nepojmljivog novim generacijama. To je ujedno ljubavna priča Marinu i Nike, ljudima koji žive skromno, ali sretno na otoku udaljenom od vreve savremene Hrvatske. Priča se bavi zaboravljenim herojem prošlog vremena Marinom Raduljom, koji je bio poznat u komunističkoj Jugoslaviji kao „Titan s otoka Mljeta“. Marin je svojim rukama, uz pomoć supruge Nike, prokopao stijenu dugu 96 metara radi osiguranja poljoprivrednog zemljišta. Namjera filma je povezati razmišljanje ljudi iz prošlog vremena (20. stoljeće) s onima koji žive danas, u vremenu kakvo su Marin i Nike mogli samo sajnati. To je, također, poruka novim generacijama da cijene rad i vjeruju u snagu čovjeka, umjesto da se predaju beznadežnosti i nihilizmu.