GLEDAJTE AJB DOC 2019
Najbolji dokumentarni filmovi iz selekcije AJB DOC Film Festivala 2019. prikazani su i u televizijskom programu Al Jazeere Balkans, a sada su dostupni na online platformama. Za gledanje filma kliknite na naziv dokumentarca.
TAKMIČARSKA SELEKCIJA
Ovogodišnji AJB DOC Film Festival organizuje se pod sloganom Change, odnosno naglašava neminovnost promjene koja je neizostavan dio procesa sazrijevanja ljudske svijesti. Jedini djelić svemira od kojeg počinje sigurna promjena jeste onaj koji se odnosi na svakog od nas pojedinačno. Pojedinac, kada poželi, mijenja sebe, a samim tim utječe i na cjelokupan društveni sistem. Tako će gledaoci kroz sve filmove svjedočiti promjenama koje potiču glavni akteri filmova.
Dokumentarac prati revolucionarni uspon “građanskog istraživačkog novinarstva”, poznatog kao Bellingcat, a riječ je o grupi internetskih istraživača posvećenih razotkrivanju istine u nejasnim medijskim pričama iz cijelog svijeta – od obaranja aviona Malaysia Airlinesa (MH17) do građanskog rata u Siriji ili misterioznog trovanja ruskog špijuna u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Iz svoga doma u Leicesteru de facto vođa grupe Eliot i njegov tim tragača za istinom preispituju rad novina, mreža i vlada.
Don je fotograf koji živi u kenijskom sirotinjskom naselju Kibera. Na fotografijama pokušava prikazati bolje aspekte života u četvrti koju zove domom. Film se temelji na njegovoj naraciji, kroz koju predstavlja širok spektar različitih osoba spremnih na suočavanje s okrutnom sudbinom i nepovoljnim okruženjem.
Primjer su priče učiteljice Bente, zaražene HIV-om, koja je otvorila vrtić za djecu iz HIV pozitivnih porodica, ili bivšeg boksera Tunkera koji u svojoj školi boksa uči djecu samoodbrani.
Film češkog reditelja Martina Páva iznosi na vidjelo jedinstvenu atmosferu u ovom sirotinjskom naselju, čak i u mučnim trenucima, izazvanim dramatičnim događajima koji su pratili predsjedničke izbore.
Ovo je intimna priča od globalnog značaja, o posljedicama sistemskog kršenja ljudskih prava u međunarodnom sistemu za usvajanje djece, prikazana iz ugla tinejdžerke, kao središnjeg lika filma, i njene lične borbe za pravdu. Koristeći snimke koji pokrivaju period od više od pet godina, pratimo Etiopljanku Amy u najznačajnijem razdoblju njenog života, od 13. do 18. godine.
Amy je u svojoj devetoj godini napustila majku i dvije sestre u Etiopiji, nakon što je proglašena podobnom da bude usvojena u Danskoj. Nikad se nije prilagodila životu u toj zemlji, svojoj danskoj porodici i tamošnjoj kulturi. Osjećala je duboku čežnju i tugu zbog gubitka svoje porodice, jezika i kulture.
Žudnja za povratkom prati Amynu borbu protiv danskih i etiopskih vlasti te njene pokušaje da poništi status usvojenog djeteta i ostvari svoju najveću želju: da obnovi odnos s porodicom, koji je uništavan iz dana u dan, nakon što je usvojena u dobi od devet godina.
Godina je 1992. Prvi slobodni izbori u Estoniji od Drugog svjetskog rata na opće iznenađenje doveli su na vlast mlade, idealističke političke snage. Predvodi ih 32-godišnji Mart Laar, najmlađi evropski premijer, zadužen da izvuče zemlju iz haosa.
Ovo je priča o stjecanju i gubljenju povjerenja, produbljivanju sukoba među idealistima i jačanju ekonomske elite, dok premijer iz dana u dan ima sve manje dobrih opcija. Priča o prijateljima idealistima koji postaju političari i protivnici.
SELEKCIJA LAST MINUTE CINEMA
Vidjet ćete i osjetiti koliko je ustvari snaga i moć pojedinca te kako možemo i moramo mijenjati sebe, ali i spoznati koliko je važan aktivizam I ustrajan rad na rasvjetljavanju istina koje moraju biti društveno priznate I prepoznate.
Nadia Murad, 23-godišnja Jezitka, preživjela je genocid i seksualno ropstvo u ISIL-u. Ponavljajući svoju priču svijetu, ova skromna djevojka postala je glas svog naroda na međunarodnoj sceni. Kada nije za govornicom, mora balansirati između birokratije, slave i dobrih namjera ljudi.
- Neriješeni slučaj “Hammarskjöld”
Danski reditelj Mads Brügger i švedski privatni istražilac Göran Björkdahl pokušavaju riješiti slučaj misteriozne smrti Daga Hammarskjölda. Dok se istraga bliži kraju, otkrivaju zločin mnogo gori od ubistva generalnog sekretara Ujedinjenih naroda.
Nakon emitovanja dokumentarnog filma Mir Hassana Fazilija 2015. na afganistanskoj državnoj televiziji, talibani su ubili glavnog junaka i raspisali potjernicu za Fazilijem. Pogledavši suprugu i kćerke, Hassan je znao da moraju napustiti domovinu.
Tokom višegodišnje potrage za sigurnošću, porodica shvata da kontrolu nad situacijom može uspostaviti samo oslonivši se na kameru na mobilnom telefonu. Porodično snimaju ovaj autobiografski film, na čijem početku traže zaštitu kao izbjeglice, ali bivaju odbijeni. Film u nastavku prati njihovo putovanje zloglasnom balkanskom krijumčarskom rutom.
Početkom ‘90-ih novonastala država Hrvatska učestvovala je u vojnom sukobu sa susjednom Srbijom. Kriminalci su koristili ratni haos kako bi maltretirali i pljačkali civile srpske nacionalnosti u Hrvatskoj. Među nevinim žrtvama bila je djevojka iz Zagreba Aleksandra Zec. Ona i članovi njene porodice srpske nacionalnosti brutalno su ubijeni. Izvršioci su brzo pronađeni, ali zbog političkih pritisaka niko nije osuđen za taj zločin.
Četvrt vijeka kasnije kontroverzni pozorišni reditelj Oliver Frljić priprema predstavu o tom slučaju. Tokom rada na predstavi izviru skrivene traume, pozorišne probe postaju kolektivna psihoterapija, dok se 12-godišnjoj glumici Nini čini da rat nikada nije završen. Kada reditelj od nje zatraži da se publici predstavi kao Srpkinja, Nina je užasnuta i ne zna šta da radi.
SELEKCIJA AJB PRIKAZUJE
U tom, kako ga je davno nazvao John Grierson, “kreativnom tretmanu stvarnosti”, zahvaljujući našim filmskim autorima prikazujemo naizgled obične ljude I posve neobične price.
Film Lakonoga prati životnu priču Fahrudina Kučuka, koji u rodnom Sarajevu doživljava najsretnije, ali i najbolnije trenutke. Drugog maja 1992. njegov život dobija potpuno drugi tok i smisao.
Lakonoga simbolizuje lik Fahrudinove kćerkice heroine, koja je umnogome odredila njegov život i rad. Fahrudin kroz svoje stvaralaštvo nastoji usrećiti svu djecu svijeta i zaštititi njihova prava, a osnovno je pravo na život.
Jasmin Džemiđić je prvi sit-down komičar u regiji i aktivista za prava osoba sa invaliditetom. Kroz svoj rad on pokušava ublažiti prepreke koje osobe s invaliditetom imaju u svakodnevnom životu, od kojih su najveće one koje postoje u ljudskim glavama. Za prvi izlazak pred publiku savladao je jednu stepenicu. A u borbi s predrasudama, mnogo više. Sve što mu se dešavalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smiješne pokušavao izvući pouku.
Svojim šalama, koje su nastale iz ličnog iskustva, Jasmin pokušava razbiti tabue. Njegova želja nije samo da nasmije publiku već i da ih potakne na razmišljanja o nepravdi i diskriminaciji koja nije samo problem osoba s invaliditetom. Svojim nastupima pokušava skrenuti pažnju na bitne stvari koje ga bole, prvenstveno kao građanina Bosne i Hercegovine. Od trenutka kada se počeo baviti sit-down komedijom primijetio je da su stvari u njegovom životu krenule nizbrdo, što je u njegovom slučaju veoma pozitivno. Najveći uspjeh koji je postigao je taj da ga ljudi više ne gledaju u točkove, već u oči.
Nekadašnji alpinistički partneri, koji su osvajali evropske i svjetske vrhove sve do kraja ‘80-ih, Muhamed Gafić (70) i Željko Rudan (63) spremaju se za možda najteži uspon do sada. Iznad njih je vrh Babinog zuba na koji su se toliko puta penjali, a ispod - balast prošlosti, rat i stradanje. Povezani užetom Muhamed i Željko, uspinjući se, govore o ratu i povjerenju.