ENG

Galeb – brod kojim je Tito krenuo na čuveni Put mira

Film ‘Galeb’ Ivana Živkovića Žike bit će prikazan u sklopu Takmičarskog programa Trećeg AJB DOC-a.

Galeb – brod kojim je Tito krenuo na čuveni Put mira

Piše: Elma Ljubčić

Ideološki sukob komunizma i kapitalizma kulminirao je Hladnim ratom kojeg je karakterisala podjela svijeta na dva suprotstavljena bloka. Treća sila, koja je uspješno balansirala između Istoka i Zapada, bili su Nesvrstani – pokret među čijim je osnivačima Josip Broz Tito, koji je Jugoslaviju postavio na političku kartu Evrope i svijeta.

Važan instrument Titove ambiciozne diplomacije bio je Galeb, školski brod jugoslovenske ratne mornarice koji je služio i kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Od marta 1953. kada je iz Boke Kotorske krenuo u prvu posjetu Velikoj Britaniji, Tito je Galebom putovao 14 puta, posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta. Na ovim putovanjima Galeb je prešao 85.000 nautičkih milja (157.420 km), u trajanju od 478 dana.

Priču o nekadašnjem simbolu socijalizma, na kojem je Tito dogovorio formiranje Pokreta nesvrstanih, najvećeg svjetskog saveza zemalja nakon Ujedinjenih naroda, tadašnjeg trećeg bloka u Hladnom ratu, dokumentovao je hrvatski novinar i reditelj Ivan Živković Žika.

Njegov dokumentarac Galeb će, nakon premijere na filmskom festivalu u Puli, biti prikazan u Takmičarskom programu Trećeg AJB DOC Film Festivala. Film će biti dostupan na stranici online.ajbdoc.ba od subote, 12. septembra, u 21 sat, do kraja festivala.

“Ideju za film je dao moj veliki prijatelj i kolega novinar Denis Kuljiš. Dokumentarni film Galeb je jedna od stotinu Denisovih i mojih shema - u konačnici jedna od tek nekoliko uspjelih. On se intenzivno publicistički bavio Titom, to je bio njegov glavni fokus u zadnjem periodu  života”, kaže Živković u razgovoru za Al Jazeeru.

“Denis je tražio da mu režiram i koproduciram film o Galebu i Nesvrstanima, no onda je iznenada preminuo. Ja sam istog dana otkazao ekipu i najam opreme, jer bez Denisa ta pustolovina za mene nije imala smisla. No, onda mi je na sprovodu Denisova supruga rekla kako misli da bi ipak bilo dobro da snimim taj film. To nikako nisam mogao odbiti”, dodaje.

Izgradnja kulta ličnosti kroz okupljanje Nesvrstanih

Živković se u filmu bavi isključivo njegovim projektom okupljanja Nesvrstanih, a za potrebe ove priče predstavlja i impresivne arhivske snimke koji prikazuju Tita na svim njegovim putovanjima.


“Tito je bio veliki filmofil pa je na sva svoja putovanja vodio ozbiljnu snimateljsku ekipu. Sva njegova pristajanja su izuzetno kvalitetno snimljena i montirana u propagandne žurnale koje su se tada puštali u kinima. Sve je to arhivirano u Filmskim novostima u Beogradu, jednom od najvećih takvih arhiva u Europi. Većina toga je već i digitalizirana. Baš sam bio oduševljen kad sam video to pravo blago. Za potrebe mog filma sam skraćivao te žurnale, ali sam želio zadržati narativ i njihov duh”, pojašnjava.

Ti arhivski snimci, između ostalog, daju uvid u razmjere propagande koja jasno pokazuje figuru totalitarnog vođe i izgradnju kulta ličnosti.

“Ja, međutim, ne namećem u filmu svoju impresiju. Distanciran sam i prepuštam doživljaj i interpretaciju gledatelju. Neki će u filmu vidjeti veličinu režima, a neki će prepoznati razloge za kritiku. Ponavljam, ovo je film samo o Nesvrstanima, a to okupljanje i cijeli projekt su zaista politički i pustolovno impresivni”, ističe.

Ruinirani Galeb - metafora raspada Jugoslavije

Ruinirana olupina broda Galeb, koju Tanja Petrovar, jedna od sagovornica u filmu, metaforički poredi sa raspadom Jugoslavije, u vlasništvu je Grada Rijeke koji ima ambiciju pretvoriti je u muzej.

“Okupljanje Nesvrstanih je bila impresivna politička akcija i pustolovina, a brod Galeb glavni instrument u svemu tome pa mislim da obnovljeni brod može biti velika turistička atrakcija, kao jedan od važnih objekata 20. stoljeća u svjetskoj povijesti”, smatra.

Na kraju razgovora Živković nam otkriva kako ima namjeru nastaviti ekraniziranje i ostalih područja djelovanja Josipa Broza Tita.

“Namjera mi je nastaviti snimati o Titu, sve bi bile zasebne epizode, jer u njegovoj biografiji zaista ima svega”, zaključuje Živković.